Poremećaj iz spektra autizma (PSA)

Kako prepoznati prve znake i započeti tretman
 
Poremećaj iz spektra autizma (PSA) je složeni razvojni izazov koji se kod svakog deteta ispoljava na jedinstven način. Ključna karakteristika PSA je tzv. trijada oštećenja: izazovi u socijalnoj interakciji, teškoće u komunikaciji i prisustvo ponavljajućih (stereotipnih) obrazaca ponašanja.
Kao stručnjaci u oblasti defektologije, naglašavamo: Rana intervencija je ključ. Prepoznavanje simptoma pre pete godine života i uključivanje u intenzivan tretman direktno utiču na viši nivo funkcionisanja deteta u budućnosti.
Rani znaci autizma: Na šta roditelji treba da obrate pažnju?
Prvi simptomi se često mogu uočiti već u ranom detinjstvu. Ukoliko primetite neka od sledećih ponašanja, nemojte čekati – potražite savet stručnjaka:
  • Izostanak socijalnog osmeha (oko trećeg meseca života).
  • Slab ili odsutan kontakt očima.
  • Izostanak pokaznog gesta (dete ne pokazuje prstom ono što želi ili što mu je zanimljivo).
  • Nereagovanje na poziv po imenu (iako je sluh uredan).
  • Nedostatak gestovne komunikacije (dete ne maše „pa-pa“, ne imitira „taši-taši“).
  • Kašnjenje u razvoju govora ili gubitak već stečenih reči.
  • Stereotipni pokreti poput lepršanja rukama, hodanja na prstima ili ljuljanja.
Specifičnosti u komunikaciji i ponašanju
Deca sa PSA svet doživljavaju drugačije. To se manifestuje kroz:
  1. Govorne specifičnosti: Česta je eholalija (ponavljanje reči ili fraza bez razumevanja) i govorenje o sebi u trećem licu.
  2. Senzornu osetljivost: Hipersenzitivnost ili hiposenzitivnost na zvuk, dodir, miris ili svetlost.
  3. Potrebu za rutinom: Minimalne promene u okruženju mogu izazvati veliki stres i uznemirenost.
  4. Simboličku igru: Dete se češće igra ređanjem igračaka u niz nego što ih koristi za funkcionalnu igru (npr. vožnja automobila).
Dijagnostika i metode tretmana
Dijagnoza se postavlja na osnovu detaljne anamneze, razgovora sa roditeljima i primene standardizovanih skala kao što su M-CHAT i CARS.
U radu sa decom sa autizmom najčešće se primenjuju provereni naučni pristupi:
  • ABA metod: Bihejvioralni pristup fokusiran na učenje konkretnih veština i smanjenje nepoželjnih ponašanja.
  • DIR Floortime: Razvojni pristup koji prati detetova interesovanja radi podsticanja socijalno-emocionalnog razvoja.
Zašto ne treba čekati?
Najveća plastičnost moždanih funkcija je do druge godine života. Ranim tretmanom ublažavamo negativne posledice, poboljšavamo socijalizaciju i pripremamo dete za samostalniji život.

Kontaktirajte nas:

Ako ste zainteresovani da saznate više informacija o ovoj usluzi, obratite nam se putem kontakt forme ispod ili putem telefona 0655808101