VITI - Vekslerov individualni test inteligencije
VITI je test koji je namenjen individualnom ispitivanju inteligencije odraslih ispitanika uzrasnog raspona 16 do 64 godine.
VITI je pre svega namenjen kliničkoj proceni inteligencije (efikasnost, deterioracija, organicitet, mentalna zaostalost) ali se, osim toga, može upotrebiti i kao prognostičko i selekciono sredstvo za potrebe profesionalne orijentacije ali i procene učenika koji su odgovarajućeg uzrasta kada su neophodne finije informacije o kognitivnom funkcionisanju ispitanika.
Test se sastoji od jedanaest subestova koji su podeljeni u dve grupe – jednu grupu čine testovi verbalne vrste, a drugu performans – testovi čiji zadaci ili rešenja nisu verbalni.
U grupu verbalnih subtestova spadaju sledeći subtestovi:
– Informacije – govori o efikasnosti osobe u korišćenju ranije stečenog znanja;
– Ponavljanje brojeva – kazuje o sposobnosti pamćenja i efikasnosti pažnje;
– Rečnik – pruža podatke o verbalnoj fluentnosti i opštem obrazovanju i ukazuje na
sposobnost za učenje, kvalitet govornog jezika i karakter misaonih procesa;
– Aritmetika– pokazatelj aritmetičkog rezonovanja i koncentracije, diskriminativan i prema
motivaciji za ispitivanje i prema efikasnosti korišćenja sposobnosti;
– Shvatanje – meri efikasnost praktičnog znanja, za rešavanje su potrebna određena znanja i
iskustva iz svakodnevnog i prošlog iskustva kao i zdarvorazumska orijentisanost;
– Sličnosti – ukazuje na kom je nivou mišljenje ispitanika, na sposobnost shvatanja, na
kapacitet za asocijativno mišljenje, kao i na sposobnost verbalizovanja odnosa između ideja.
U grupu manipulativnih subtestova spadaju sledeći subtestovi:
– Dopune (nedostaci na slikama) – meri sposobnost razlikovanja bitnog od nebitnog i
sposobnost vizuelne organizacije i koncentracije;
– Strip – meri sposobnost misaonog planiranja i anticipiranja događaja, proverava
snalažljivost, sposobnost sinteze celine, razumevanje uzročno-posledičnih veza, način rešavanja
problema, reprezentuje aspekt socijalne inteligencije;
– Kocka mozaik – meri vizuelno-motornu koordinaciju, registruje oštećenja inteligencije,
ukazuje na način rešavanja problema, na apstraktnost mišljenja, fleksibilnost u mišljenju kao i na
preciznost i istrajnost u radu;
– Sklapanje figura – posmatra se da li je ispitanik u stanju da otkrije ideju celine, na koji
način prilazi zadatku, šta preduzima kada pogreši, da li istraje i kakav je kvalitet procesa mišljenja;
– Šifriranje – meri vizuo-motornu koordinaciju, grafomotorne sposobnosti, pažnju, spretnost
i brzinu reagovanja i obrade informacija.
Na osnovu testa dobijaju se sledeće vrednosti: IQ verbalni, IQ manipultivni i njihova razlika, IQ totalni, rastur i koeficijent mentalne deterioracije.
Zadavanje i rešavanje testa može trajati između 60 i 90 minuta, pa i duže, što zavisi od samog ispitanika, njegove saradljivosti, psihofizičkog stanja, brzine rešavanja zadataka.